VIŠE SVJETLA
Dokumentarni video o svjetlosnoj instalaciji Dišeš?
ANE Elizabet koja je bila postavljena u okviru projekta 1POSTOZAUMJETNOST u javnom prostoru Zagreba 2012. godine.
——————————————————–
Aktivnosti platforme 1POSTOZAGRAD pratite na blogu:
———————————————————
Grad Split
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Plovput
Split, Zagreb, 25. ožujka 2013.
Otvoreno pismo povodom (ne)obnove spomenika-svjetionika na Katalinića brigu
Poštovani/a,
inicijativu za obnovu spomenika-svjetionika i pripadajućeg javnog prostor na Katalinića brigu u Splitu pokrenuli smo prošle godine.
Naša se inicijatva nadovezala na ranije pohvalne i vrijedne lokalne inicijative koje su zagovarale istu stvar te ostvarile i određene uspjehe u otklanjanju tehničkih prepreka obnove (konzervatosrke suglasnosti), ali sama obnova nikad nije uslijedila i to unatoč decidiranim najavama od strane splitske gradske uprave.
Inicijativu projekta 1POSTOZAUMJETNOST za obnovu spomenika-svjetionika i pripadajućeg javnog prostora podržalo je stotinjak uglednih osoba, profesionalnih i drugih udruženja iz Splita i cijele Hrvatske.
Budući da do danas nije ostvaren nikakav napredak u smjeru konkretne obnove, ovime ponovo tražimo da obnova kompleksa spomenika-svjetionika (obelisk, reljef, grobnica palom pomorcu, javni prostor) na Katalinića brigu konačno započne.
Spomenički sklop na Katalinića brigu, rad Ivana Carića, Paška Kuzmanića i Andrije Krstulovića, izgrađen je 1958. godine kao prva poslijeratna splitska vertikala i izuzetni je i jedinstveni objekt te kao takav zaštićen kao spomenik kulture.
Spomenik-svjetionik podignut je u čast svih pomoraca poginulih na Jadranu, a devastiran raketiranjem 1991. godine i od tada je van funkcije te kontinuirano propada.
Smatramo da izuzetni spomenik i njegov javni prostor imaju veliku vrijednost, ali i ogromni potencijal u procesu regeneracije urbanog tkiva Splita te svakako zaslužuju primjereniji odnos od dosadašnjeg.
Dok je gradska uprava Splita navela da se na problemu radi te da je glavna odgovornost na Plovputu kao formalnom vlasniku spomenika-svjetionika, želimo istaknuti da nedvosmislena odgovornot leži i na spliskoj gradskoj upravi i na Ministarstvu kulture koje nije čak ni odgovorilo na naše dopise.
Želimo podsjetiti da je obaveza vlasnika Plovputa, Grada Splita te Ministarstva kulture aktivna zaštita spomenika kulture te da postojeći i važeći zakonski mehanizmi to omogućuju i nalažu.
Štoviše, želimo jasno istaknuti da nebriga vlasnika za spomenike kulture može rezultirati i kaznenim posljedicama.
U prilog brze obnove spomenika-svjetionika ide činjenica da su otklonjene sve tehničke prepreke, a jedino što nedostaje je politička odluka.
Pitanje financija pritom i nije pitanje budući da npr. Grad Split istovremeno podiže nekoliko novih spomenika, dok oni stari i sa statusom spomenika kulture, poput spomenika-svjetionika na Katalinića brigu, propadaju.
Izražavamo žaljenje što vlasnik objekta, ali i nijedno nadležno tijelo do danas nije poduzelo korake koji bi rezultirali obnovom kompleksa i uređenjem pripadajućeg parka, čime najbolje pokazuju koliko im je stalo do Splita i hrvatske pomorske i kulturne baštine.
U tome smislu očekujemo da obnova konačno započne.
S poštovanjem,
Nataša Bodrožić
Lidija Butković Mićin
ANA Elizabet
Antonija Komazlić
Sonja Leboš
Ivana Meštrov
Saša Šimpraga
https://1postozaumjetnost.wordpress.com/
/Kontakt: Kod UIII, Olibska 25, 10 000 Zagreb/
— ———————————————————————————————
“UGAO FEDORA KRITOVCA” U PARKU STARA TREŠNJEVKA (2013.)
.
Projekt 1POSTOZAUMJETNOST i Centar za kulturu Trešnjevka (Cekate) pozivaju Vas na svečano otvorenje spomen-obilježja Fedoru Kritovcu koje će se održati ispred zgrade Cekate-a, Park Stara Trešnjevka 1, u ponedjeljak, 28. siječnja 2013. s početkom u 18 sati.
Fedor Kritovac (Zagreb, 1938. – Zagreb, 2011.) bio je arhitekt, urbani sociolog, aktivist, flaner, pionir i osebujni zagovornik kulture prostora.
Spomen-obilježje Fedoru Kritovcu ploča je s natpisom „Ugao Fedora Kritovca“, izlomljena na sredini i postavljena na sjeverozapadnom uglu zgrade Centra za kulturu Trešnjevka tj. uz frekventnu pješačku stazu u Parku Stara Trešnjevka.
Ploča se – istovremeno kopirajući standardne gradske ploče s imenima ulica – bojom i načinom umještanja u prostor jasno razlikuje od službenih ploča.
Inicijator i idejni autor je Saša Šimpraga koji je i odabrao lokaciju u gradu.
Ploča se postavlja u suradnji projekta 1POSTOZAUMJETNOST i Centra za kulturu Trešnjevka.
http://www.cekate.hr/program/ugao-fedora-kritovca/
http://zagrebjavniprostor.tumblr.com/
—————————————————————————————–
POKRENUTA PETICIJA ZA NOVI JAVNI PARK NA ZELENOJ POTKOVI (2013.)
Peticiju za novi javni park na Zelenoj potkovi može potpisati ovdje:
——————————————————————
ZA NOVI PARK NA ZELENOJ POTKOVI (2012.)
Stotinjak uglednih osoba, strukovnih i drugih udruženja okupljeno je oko inicijative 1POSTOZAGRAD za formiranje novog parka na Zelenoj potkovi, na mjestu srušenih bivših baraka za beskućnike u Haulikovoj/Grgura Ninskog ulici.
Dopis i listu potpisnika pronađite u rublici INITIATIVES.
———————————————————————————————–
INICIJATIVA ZA FORMIRANJE NOVOG PARKA NA ZAGREBAČKOJ ZELENOJ POTKOVI (2012.)
Inicijativa 1POSTOZAGRAD u suradnji s Hrvatskim društvom krajobraznih arhitekata (HKDA), zagrebačkim je gradskim vlastima uputila dopis sa zahtjevom za formiranje novog javnog parka na prostoru Zelene potkove, u Haulikovoj ulici, na mjestu gdje su u listopadu 2012. srušene bivše barake za beskućnike.
Dopis možete vidjeti u rublici INITIATIVES.
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/parkiraliste-umjesto-parka
————————————————————————————————————————————————
ODGOVOR SPLITSKE GRADSKE UPRAVE NA DOPIS SA ZAHTJEVOM ZA OBNOVU KATALINKE (2012.)
Split, 20. studenoga 2012.
Poštovana,
slijedom Vašeg maila ovim putem želim Vas informirati da je pravni slijednik kompleksa svjetionika – spomenika palom pomorcu tvrtka Plovput, a ne Grad Split. Stoga Grad Split nije u mogućnosti pokrenuti bilo kakve korake prema obnovi spomenika već je to u nadležnosti tvrtke Plovput.
Potrebno je naglasiti da Grad Split i dalje stoji iza iskazanog stava da bude financijska i ako je potrebno operativna potpora, a sve kako bi se ovaj važan kompleks što prije obnovio.
Na radnim sastancima koje smo na našu inicijativu tijekom godine održali s prethodnom Upravom, ali i s novim direktorom Plovputa g. Darkom Meštrovićem, zaključeno je da će ta tvrtka poduzeti određene korake prema resornom Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture kao i Ministarstvu kulture, a u svrhu dobivanja suglasnosti, što je potrebno prije izvođenja bilo kakvih radova.
G. Meštrović nas je obavijestio da je prema resornom Ministarstvu poslan dopis, očekuje se odgovor, a prošli tjedan u obilasku samog spomenika bio je i zamjenik ministra g. Antešić te se nadamo da će slijedom navedenog tvrtka Plovput uskoro dobiti i suglasnost Ministarstva, a sve kako bi krenuli s daljnjim potrebnim koracima prema obnovi spomenika.
Za sve informacije stojim Vam na raspolaganju.
Srdačan pozdrav iz Splita.
Ivana Viđak Bjedov
Pročelnica Ureda gradonačelnika
—————————————————————————————
OBNOVLJENA RUKA PRIJATELJSTVA MILENE LAH (2012.)
Nedavno je – u utorak, 6. studenoga ove godine – u cijelosti obnovljena skulptura autorice Milene Lah, akad. kiparice – RUKA PRIJATELJSTVA. Skulptura je postavljena 1988. godine na postojećoj lokaciji – sjeverozapadnom dijelu uličnog raskrižja Branimirove i Svetica. Skulptura je izrađena od bešavnih cijevi, obojena je i visoka sedam metara. Kako se nalazi na početku područja gradske četvrti Peščenice predstavlja svojevrsni simbol ove četvrti. Ta vrijedna skulptura nalazi se i na gradskoj listi spomenika kulture kao preventivno zaštićeno dobro (P-3532 / Narodne novine br.55/10).
Tijek vremena utjecao je na propadanje skulpture – na bljedilo boja, na opću zapuštenost i na gubitak simbolike. Inicijative – autoričinog sina Igora Laha, ljevača Damira Ujevića i aktivista okupljenih na projektu i blogu 1POSTOZAUMJETNOST – urodile su plodom. Sinergiji aktivnosti su doprinijele i institucije – Gradski zavod za za zaštitu spomenika kulture i prirode, te Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport. Ove godine osigurana su sredstva za radove obnove koji su povjereni Ljevaonici umjetnina Akademije likovnih umjetnosti. Pripreme su započele početkom ljeta i dovršene ovih dana.
Ovu aktivnost i njen rezultat treba posebno pozdraviti, budući da se dogodila u vrijeme koje se obilježava generalno kao – kriza. Peščenica ponovno vedro i optimistički – Rukom prijateljstva Milene Lah – pozdravlja prolaznike.
—————————————————————————————
„RAZLISTANA FORMA“ VRAĆENA U GAJEVU ULICU (2012.)
Skulptura „Razlistana forma“ Vojina Bakića nakon obnove vraćena je krajem mjeseca listopada 2012. na svoje mjesto u zagrebačku Gajevu ulicu.
Nakon što je godinama stajala teško oštećena (napuknuta na više mjesta), skulptura je na prijavu projekta 1POSTOZAUMJETNOST i uz prateću medijsku akciju s ciljem pritiska na nadležne, konačno odnesena na sanaciju u lipnju o.g.
Na zagovaranje sestrinske inicijative 1POSTOZAGRAD, oko skulpture su početkom lipnja o.g. postavljene i nove klupe.
Time je skulptura dobila nužni radijus i zaštićena je od ljetne terase kafića, odnosno štandova zimi, a dio pješačke zone je oslobođen.
Međutim, klupe koje su postavljene nisu postavljene posve sukladno našem prijedlogu, tj. kapacitetno su nedostatne (ukupno 10 sjedalica) i postavljene su preblizu skulpture za njen kvalitetni doživljaj.
U tome smislu i dalje tražimo da se oko skulpture postave KRUŽNE klupe i to oko dva stabla neposredno sjeverno i južno od skulpture.
Na taj način bi taj dio pješačke zone dobio optimalni broj sjedalica (20), klupe bi bile postavljene na idealnoj udaljenosti od skulpture, a tamošnji pješački komunikacijski pravci pospješeni.
—————————————————————————————
UKLONJENA TERASA KAFIĆA KOJA JE BLOKIRALA VELIKU JAVNU KLUPU NA CVJETNOM TRGU (2012.)
Nakon što je krajem listopada uklonjena terasa kafića na sjevernoj strani Cvjetnoga trga, tamošnja velika javna klupa ponovo je dostupna.
Po izjavi gradonačelnika Bandića u emisiji „Zagrebi po Zagrebu“ Radija Sljeme (od 31.listopada 2012.), ta se terasa tamo više neće vraćati pa bi klupa trebala ostati trajno dostupna.
Inicijativa za uklanjanje terase izlobirana je kroz inicijativu 1POSTOZAGRAD.
/Inicijativa 1POSTOZAGRAD isključivo je volonterska, aktivistička i zagovaračka platforma usmjerena na poboljšanja grada./
——————————————————————————————–
POSTAVLJENE DODATNE KLUPE U VARŠAVSKOJ ULICI (2012.)
Nove javne klupe postavljene su u listopadu 2012. na početku zagrebačke Varšavske ulice.
Zagovaranje novih klupa u donjogradskoj pješačkoj zoni i oslobađanje postojećih od nabujalih terasa kafića dio je incijative 1POSTOZAGRAD.
/Inicijativa 1POSTOZAGRAD isključivo je volonterska, aktivistička i zagovaračka platforma usmjerena na poboljšanja grada./
———————————————————————————————
PREMIJERA DOKUMENTARNOG FILMA “VIŠE SVJETLA” (2012.)
Premijera dokumentarnog videa “Više svjetla” održat će se u petak, 26. listopada 2012. s početkom u 19 sati u prostorima Zelene akcije u Zagrebu (Frankopanska 1, dvorište, prvi kat).
“Više svjetla” kratki je dokumentarni video o svjetlosnoj instalaciji „Dišeš?“ umjetnice ANE Elizabet koja je bila postavljena u okviru projekta 1POSTOZAUMJETNOST u javnom prostoru Zagreba u zimi 2011./2012.
Uz dokumentiranje akcije, video donosi reakcije na rad stručne i šire javnosti te se dotiče povijesti umjetničkih intervencija svjetlom u javnom prostoru Zagreba.
Video je nastao u produkciji Filmoteke 21 i projekta 1POSTOZAUMJETNOST, a financiran je sredstvima Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu.
Video će naknadno biti objavljen na ovom blogu putem Youtube servisa.
http://anaelizabet.tumblr.com/
http://www.kulturforum-zagreb.org/
————————————————————————————-
ZAGREBAČKA IZLOŽBA O BOGDANU BOGDANOVIĆU (2012.)
UKLETI NEIMAR
Gliptoteka, Zagreb, Medvedgradska ulica 2
9 – 31. listopada 2012.
Izložba o Bogdanu Bogdanoviću pod naslovom ‘Ukleti neimar’ zasnovana je na kustoskom konceptu Ivana Ristića, dugogodišnjeg sugovornika i poznavatelja velikog arhitekta. Ovaj postav je bio prvi put predstavljen 2009. godine u Centru za arhitekturu u Beču te potom 2011. godine u Muzeju grada u Beogradu. Koncept tog postava za zagrebačku izložbu prilagoditi će urbana antropologinja Sonja Leboš, u suradnji s Ivanom Ristićem.
Cilj je izložbe predstaviti zagrebačkoj, hrvatskoj i internacionalnoj publici presjek Bogdanovićevih djela s naglaskom na njegovu sintagmu ‘antropologija sjećanja’ te omogućiti uvid u kompleksni opus ovog stvaraoca koji je bio primarno arhitekt, ali i pisac, kaligraf, etimolog, kipar, sveučilišni profesor, urbanolog, političar i još mnogo toga. Drugim riječima, osim likovne prezentacije lika i djela Bogdana Bogdanovića u onom segmentu njegovih aktivnosti koji nam je najpoznatiji, a to su njegova spomen-obilježja, težimo publici koja manje poznaje njegov rad predstaviti i Bogdanovića kao filozofa arhitekture i pisca.
Nositelj inicijative postava izložbe ‘Ukleti neimar’ u Zagrebu je Austrijski kulturni forum u Zagrebu u suradnji s Centrom za arhitekturu iz Beča, Gliptotekom i Udrugom za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) iz Zagreba.
Otvorenje izložbe ‘Ukleti neimar’
Gliptoteka, Medvedgradska 2,
9. listopad 2012. u 19 sati
Izložba se može pogledati od utorka do petka od 11 do 19 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati. Ponedjeljkom zatvoreno.
U okviru izložbe najavljujemo i okrugli stol koji je zamišljen kao poredbena platforma rada Bogdana Bogdanovića u suodnosu s drugim arhitektima iz regije koji su se također bavili spomeničkim područjima, poput Vojina Bakića i Edvarda Ravnikara.
Okrugli stol u okviru izložbe održati će se 19. listopada 2012. od 18 do 21 sat.
Gosti okruglog stola su Friedrich Achleitner (publicist i pisac, Beč), Dietmar Steiner (ravnatelj Centra za arhitekturu, Beč), Ivan Ristić (autor izložbe ‘Ukleti neimar’, Beč), Aleš Vodopivec (arhitekt i predavač, autor knjige Edvard Ravnikar. Arhitekt i učitelj, Ljubljana), Ronald Panza (teoretičar, OKC Abrašević, Mostar), Maroje Mrduljaš (arhitekt i publicist, Zagreb) te drugi.
Koncept okruglog stola: Sonja Leboš (UIII)
Okrugli stol održati će se na engleskom jeziku.
Izložbu i okrugi stol podržavaju: Austrijski kulturni forum, Ministarstvo kulture RH
Izložba ‘Ukleti neimar’ dio je dugoročnih projekata Mnemosyne – Teatar sjećanja te aRs PUBLICae/1POSTOZAUMJETNOST
———————————————————————————————
U ZAREZU OBJAVLJEN TEMAT „SVJETLA GRADA“ (2012.)
U dvotjedniku Zarez objavljen je temat „Svjetla grada“ koji sadrži i tekstove nastale u okviru projekta 1POSTOZAUMJETNOST. Temat je uredio Saša Šimpraga.
Sve tekstove iz temata možete pronaći u rublikama INITIATIVES i INTERVIEW.
———————————————————————————————
POKRENUTA INICIJATIVA ZA OBNOVU SPOMENIČKOG SKLOPA NA KATALINIĆA BRIGU U SPLITU (2012.)
U okviru projekta 1POSTOZAUMJETNOST pokrenuta je inicijativa za obnovu spomeničkoga sklopa (obelisk, reljef, grobnica palom pomorcu, javni prostor) na Katalinića brigu u Splitu.
Zahtjev za obnovu s listom supotpisnika upućen je gradskoj upravi Splita i Ministarstvu kulture RH, a možete ga vidjeti u rublici INITIATIVES.
———————————————————————————————
ANONIMNA AKCIJA (2012.)
Sofija, Bugarska
http://www.youtube.com/watch?v=ALS92big4TY
————————————————————————————
PROGLAŠENI POBJEDNICI NATJEČAJA ZA VODOTORANJ (2012.)
Na javnom natječaju za vodotoranj na bivšem prostoru tvornice Gredelj u Zagrebu dodijeljene su dvije jednakovrijedne prve nagrade.
Prvu nagradu osvojili su rad Anje Iveković-Martinis i Marka Škalića i rad Ivana Latina.
Drugu nagradu osvojio je Davor Sanvincenti.
Treću nagradu osvojila je Tonka Maleković.
Prvonagrađeni su osvojili i simboličnih 500 kn koliko iznosi nagradni fond formiran sukladno financijskim mogućnostima projekta. Nagrada će biti podijeljena na dva dijela.
Javni natječaj za prijedlog umjetničkih intervencija na vodotornju bio je raspisan u okviru projekta 1POSTOZAUMJETNOST u travnju 2012., a trajao je do srpnja 2012.
Na natječaj je pristiglo deset prijedloga.
Odluku o nagrađenima donio je tročlani žiri u sastavu:
Nataša Bodrožić, kustosica, Slobodne veze – udruga za suvremene umjetničke prakse
ANA Elizabet, mag.art, vizualna umjetnica
Ante Tonči Vladislavić, red. prof., Akademija primjenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
Dva jednakovrijedna pobjednička rada biti će, u dogovoru s autorima, prijavljeni na javni natječaj Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH za realizaciju u 2013. godini.
Realizacija radova ovisi o ishodu natječaja.
Projekta 1POSTOZAUMJETNOST zahvaljuje svima koji su sudjelovali na natječaju, a nagrađenima čestitamo.
Posebno se zahvaljujemo članovima žirija koji su djelovali kroz počasni rad, tj. besplatno.
OBRAZLOŽENJE ŽIRIJA:
Cilj natječaja bio je skretanje pozornosti na objekt vodotoranja kao vrijedan dio urbane baštine i izuzetan znak u prostoru, te njegova moguća artikulacija kao poligona za suvremenu umjetnost u javnom prostoru.
Prvu nagrada dodijeljena je dvama prijedlozima tj. trima autorima potencirajući hibridizaciju pristupa, odnosno inkluzivnost koju oba prvonagrađena rada podrazumijevaju.
Žiri smatra da moguća intregracija dva prvonagrađena rada ima i naglašenu mogućnost zajedničke, i u tome smislu učinkovitije, problematizacije zadane teme.
Dok Iveković-Martinis/Škalić prijedlogom participne intervencije idu prema problemu označavajući ga u stvarnom prostoru, Latin ga transgresira, prenoseći ga na Internet, u isto vrijeme uspostavljajući obrnuti proces nadgledanja, svojevrsnog građanskog “watchdoga” u kojem je javnost ta koja motri/nadgleda javno dobro.
Radovi Davora Savincentija i Tonke Maleković također su visoko ocijenjeni i u tome smislu nagrađeni drugom, odnosno trećom nagradom.
Rad Davora Sanvincentija suptilno naznačuje prostor vodotornja audio medijem i pritom mu daje novu funkciju, dok Tonka Maleković u prijedlogu rada sa zajednicom vodotoranj upisuje u osobnu memoriju djetinjstva novih generacija.
Paralelno s trajanjem natječaja za vodotoranj i u okviru sestrinske Inicijative 1POSTOZAGRAD pokrenuta je inicijativa za prostor Gredelja koja s javnim aktivnostima starta u rujnu.
———————————————————-
ZA DRUGAČIJI CVJETNI (2012.)
U organizaciji Inicijative 1POSTOZAGRAD Aleksandar Hut Kono održao je pjesnički performans na Cvjetnom trgu 18. srpnja 2012. povodom aktualne peticije kojom se traže poboljšanja toga trga koji se upravo rekonstruira.
Peticiju možete potpisati ovdje:
http://www.ipetitions.com/petition/zahtjev-za-reorganizaciju-novu-komunalnu-opremu-i/
Pjesme Aleksandra Huta Konoa možete pronaći ovdje:
http://vinkohutkono.tumblr.com/
———————————————————————————————
ZAHTJEV ZA REORGANIZACIJU, NOVU KOMUNALNU OPREMU I PROMJENU NAČINA UPRAVLJANJA JAVNIM PROSTOROM ZAGREBAČKOG CVJETNOG TRGA (2012.)
Zahtjev za reorganizaciju, novu komunalnu opremu i promjenu načina upravljanja Cvjetnim trgom upućen je zagrebačkoj gradskoj upravi.
Jedan od zahtjeva je i postavljanje novih kružnih klupa s po 10 sjedalica oko svakog drugog stabla na trgu, te zabrana postavljanja štekata uz veliku klupu uz južnu ogradu crkve.
Više o inicijativi pronađite u rublici INITIATIVES.
Peticiju za Cvjetni, s identičnim zahtjevom, možete potpisati ovdje:
http://www.ipetitions.com/petition/zahtjev-za-reorganizaciju-novu-komunalnu-opremu-i/
—————————————————————————————–
ZA DRUŠTVENI VRT (2012.)
Inicijativa 1POSTOZAGRAD aktivno je uključena u nastojanja za prvi zagrebački društveni ili zajednički vrt.
Peticiju za vrt možete potpisati na poveznici:
http://www.ipetitions.com/petition/peticija-za-zajednicki-vrt/
————————————————————————————
RAZLISTANA FORMA OTPREMLJENA NA OBNOVU (2012.)
Na prijavu projekta 1POSTOZAUMJETNOST nadležnom zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, i uz pomoć medijskog pritiska, „Razlistana forma“ Vojina Bakića otpremljena je na nužnu obnovu krajem mjeseca lipnja 2012.
U sklopu prijave teških oštećenja koja već godinama od nadležnih nezamijećeno stoje na skulpturi, Zavodu je predloženo i da se razmotri mogućnost vraćanja izvorne boje skulpturi koja je prvotno bila mjedene boje, a naknadno je obojana u crno.
———————————————————————————————–
PRIJAVA OŠTEĆENJA NA SKULPTURI RAZLISTANA FORMA VOJINA BAKIĆA I PRIJEDLOG VRAĆANJA IZVORNE BOJE (2012.)
Grad Zagreb
Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
Zagreb, 21. lipnja 2012.
predmet: Oštećenja Razlistane forme Vojina Bakića u Gajevoj ulici
Poštovani/a,
već nasumičnom inspekcijom skulpture Razlistana forma Vojina Bakića u Gajevoj ulici jasno su vidljive znatne napukline pri dnu skulpture.
Radi se o vrlo ozbiljnim oštećenjima za koje je potrebno provesti mjere sanacije sukladno pravilima struke.
Djelovati je nužno hitno kako bi se izbjegla eventualna situacija koja bi znatnije ugrozila to umjetničko djelo koje je i spomenik kulture.
Osim što je ugrožena sama skulptura, ugrožena je i sigurnost građana s obzirom da ona, napukla, stoji u javnom prostoru i može se srušiti.
Budući da će se skulptura nužno restaurirati – što je briga i obaveza Zavoda – kod restauracije je uputno razmotriti i mogućnost da joj se vrati izvorni sjaj tj. skine sadašnja crna boja.
Skulptura je izvorno izvedena u sjajnom metalu i utoliko bi ju valjalo vratiti u prvotno stanje tj. ono u kojem ju je autor zamislio.
Nadamo se da će Zavod profesionalno i promtno odraditi svoj posao, a skulptura najskorije biti sanirana i kao takva vraćena u javni prostor grada i to u svom izvornom obliku.
–
—————————————————————————————-
POKRENUTA OBNOVA SKULPTURA NASTALIH U OKVIRU LIKOVNE KOLONIJE ŽELJEZARE SISAK (2012.)
Nakon godinu dana aktivnog zagovaranja obnove pred gradskom upravom Siska, mjerodavnim službama, institucijama i udrugama tj. kroz podizanje svijesti u lokalnoj sisačkoj sredini o vrijednosti i važnosti konkretne baštine, pokrenuta je obnova skulptura nastalih u okviru Likovne kolonije Željezare Sisak.
Na problem odnosa prema skulpturama u javnom prostoru Siska podizanih kroz aktivnost Likovne kolonije Željezare među prvima je upozoravao umjetnik Marijan Crtalić koji je osobnim angažmanom godinama i opetovano zagovarao primjereniji odnos prema toj baštini koja po svojoj važnosti i jedinstvenosti nadilazi lokalne okvire.
Za obnovu skulptura zaslužna je i Branka Sešo, nekadašnja voditeljica Likovne kolonije, koja je osobnim angažmanom osigurala spašavanje skulpture „Simetrija“ Vere Fischer koja je prva obnovljena unazad nekoliko godina nakon što je spašena s otpada, da bi ju Grad potom otkupio i obnovio.
Nastojeći približiti kulturu radništvu, Likovna kolonija Željezare Siska trajala je od 1971. do 1990. godine kada je u Sisku boravilo 185 umjetnika, uključujući neka od najeminentnijih imena, a u tome je periodu nastalo preko 700 umjetničkih djela od kojih je dio realiziran i u javnom prostoru grada.
U sklopu projekta 1POSTOZAUMJETNOST održana je godine 2011. u Zagrebu javna tribina o problemu predmetnih skulptura na kojoj je gostovao Marijan Crtalić.
Kao posljedica trbine, a na inicijativu i angažman projekta 1POSTOZAUMJETNOST, te u suradnji s Marijanom Crtalićem i uz podršku niza strukovnih organizacija i pojedinaca, ponovo je pokrenuto aktivno zagovaranje pred sisačkim gradskim vlastima i mjerodavnim službama na lokalnoj i nacionalnoj razini s ciljem zaštite skulptura, što je sada urodilo i prvim rezultatima.
Park skulptura upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i pokrenuti su konkretni planovi za etapnu obnovu skulptura.
Sve potpisnike i inicijalni tekst inicijative projekta 1POSTOZAUMJETNOST za obnovu skulptura u Sisku pronađite u rublici INITIATIVES.
Više o aktualnom sisačkom projektu:
http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=46322
—————————————————————————————–
Res urbanae / Improspekcije: Trg Otokara Keršovanija (2012.)
–
Društvena platforma res urbanae, u suradnji s projektom Improspekcije, od utorka, 19. do četvrtka, 21. lipnja 2012., organizira niz performativnih akcija na Trgu Otokara Keršovanija kako bi se ukazalo na potisnute potencijale ovog gradskog prostora i na devastiranu urbanu intervenciju Bernarda Bernardija na tom zagrebačkom trgu.
–
utorak, 19. lipnja, u 19 sati
srijeda, 20. lipnja, u 21,30 sati
četvrtak, 21. lipnja, u 19 sati
–
Sudjeluju: Bruno Isaković, Makiko Ito, Fred Lanz, Miro Manojlović, Sylvain Meret i Zrinka Šimičić Mihanović
Projekt res urbanae je društvena platforma UIII-a (jedna od partnerskih organizacija projekta aRs PUBLICae/1POSTOZAUMJETNOST ) i Zaklade Heinrich Boell kojom se propituju pojmovi zajedništva, zajedničkih dobara, te postojećih i alternativnih struktura i oblika upravljanja društvenim, kulturnim i prostornim resursima u lokalnim zajednicama.
Improspekcije su inicijativa za razvoj improvizacijske scene u Hrvatskoj te za promicanje međunarodne i međudisciplinarne suradnje na području improvizacije kao izvedbene forme. Projekt se odvija kroz radionice, istraživačke inicijative, diskusije i javne izvedbe, često vezane uz specifičnu lokaciju. Projekt Improspekcije realiziran je u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir.
—————————————————————————————–
OKO BAKIĆEVE „RAZLISTANE FORME“ POSTAVLJENE NOVE KLUPE (2012.)
Početkom 2012. godine u sklopu projekta 1POSTOZAUMJETNOST pokrenut je zahtjev i peticija za postavljanje dvije nove klupe u pješačkoj zoni zagrebačke Gajeve ulice.
Predloženo je da nove kružne klupe, kakve već postoje u toj ulici, budu postavljene oko dva stabla, neposredno sjeverno i južno od Bakićeve skulpture „Razlistana forma“.
Peticija sa zahtjevom upućena je gradskim vlastima s prvim danom mjeseca ožujka 2012.
S prvim danom mjeseca lipnja 2012. postavljene su dvije nove klupe oko Bakićeve skulpture koja je time postala vidljivija i dostupna budući da joj je osiguran nužni minimalni radijus, a dio Gajeve ulice oslobođen je štekata.
No, gradska se vlast odlučila na kompromisno rješenje, pa su – umjesto kružnih klupa sa ukupno 20 sjedalica – postavljene dvije manje klupe sa po pet mjesta.
Broj besplatnih sjedećih mjesta u Gajevoj ulici tako se nije uopće povećao, već je ostao jednak kakav je bio i onda kada je postojala velika klupa na samom vrhu te ulice, a koja je sada uklonjena.
Novim je razmještajem Bakićevoj skulpturi osigurana dostupnost i zaštita od fizičkih oštećenja koje je trpila od suncobrana ljeti i štandova zimi.
Međutim, temeljno polazište inicijative bio je zahtjev za slobodnim prostorom i nužnim većim kapacitetom za besplatno sjedenje u tome dijelu središnje pješačke zone.
U tome je smislu naglasak bio na kružnim klupama kao optimalnoj i svojevrsnoj garanciji traženoga.
Utoliko je inicijativa, za sada, tek djelomično uspjela.
Ujedno, dvije su nove klupe sada postavljene za najmanje jedan metar preblizu skulpturi pa njen doživljaj nije priželjkivani. Ta se pogreška vrlo lako može ispraviti, što ne znači da će do toga tako lako i brzo doći.
S druge strane, ukoliko bi se postavile tražene kružne klupe, one bi već samim lokacijama stabala bile na adekvatnoj udaljenosti za kvalitetni doživljaj skulpture, te bi ujedno osigurale optimalni broj sjedećih mjesta i slobodni prostor ulice oko njih.
Važnost postavljanja kružnih klupa leži i u činjenici da je prostor na utoku Gajeve u Trg bana Jelačića frekventno i tradicionalno sastajalište koje kao takvo valja markirati upravo klupama kao temeljnom komunalnom opremom.
S novom situacijom i starim politikama, opravdanom se čini bojazan da će se dio štekata izgubljen oslobađanjem skulpture sada jednostavno nadomjestiti širenjem prema trgu i tako zauzeti prostor sastajališta.
Projekt 1POSTOZAUMJETNOSTzahvaljuje sesvima koj su sudjelovali u inicijativi: Kontraakciji/Muzeju kvarta, blogu Nepoznati Zagreb, BLOK-u, Goethe Guerilli Zagreb, Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske, Institutu za suvremenu umjetnost SCCA Zagreb i svim građanima i građankama koji su potpisali peticiju i na taj način doprinijeli poboljšanju grada.
U kontekstu klupa u gradu, osim inzistiranja na kružnim klupama u Gajevoj, predstojeća inicijativa projekta 1POSTOZAUMJETNOST i nove inicijative 1POSTOZAGRAD bit će usmjerena na Cvjetni trg, tj. oslobađanje velike klupe uz crkvu, odnosno zahtjev da se nove kružne klupe postave oko svakog drugog stabla na trgu.
Više o inicijativi i peticiji za Gajevu potražite niže i u rublici INITIATIVES.
http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/nove-klupe-za-gajevu-ulicu
——————————————————————————————————————————–
ZAPOČELA OBNOVA SKULPTURE POZDRAV/RUKA PRIJATELJSTVA MILENE LAH (2012.)
Dopis incijative projekta 1POSTOZAUMJETNOST iz 2011. godine sa zahtjevom za obnovu predmetne skulpture pronađite u rublici INITIATIVES.
Prijedlog s uvodnim napomenama pronađite u rublici INITIATIVES.
Produžava se javni natječaj za prijedlog umjetničkih intervencija na vodotornju, a novi rok za predaju natječajnih radova je nedjelja, 8. srpnja.
Sukladno izmjenama, žiri će odluku o nagrađenim radovima donijeti kroz mjesec srpanj 2012.
Za valjanost natječaja, umjesto propisanih dosadašnjih minimalnih osam prijedloga, broj se smanjuje na šest.
Više o detaljima natječaja pronađite niže u ovoj rubrici.
Ističemo da se natječajni radovi šalju na u tekstu natječaja navedeni mail (office at uiii.org) te da pri sudjelovanju u natječaju nije potrebna detaljna/precizna već opća elaboracija prijedloga.
————————————————————————————————-
Projekt 1POSTOZAUMJETNOST raspisuje javni natječaj za prijedlog umjetničkih intervencija na vodotornju u sklopu bivše Tvornice Gredelj u Zagrebu.
Natječaj se raspisuje povodom 150. obljetnice dolaska željeznice u Zagreb, inicijative projekta 1POSTOZAUMJETNOST za revalorizaciju stupnja spomeničke zaštite pojedinih objekata na prostoru Gredelja, i inicijative za reurbanizaciju prostora Gredelja u službi grada i građana.
Cilj natječaja je skretanje pozornosti na objekt vodotoranja kao nedvojbeno vrijedan dio urbane baštine i izuzetan znak u prostoru, te njegova moguća artikulacija kao poligona za suvremenu umjetnost u javnom prostoru.
Natječaj za prijedlog umjetničkih intervencija na vodotornju Gredelja za cilj ima i potaknuti javnu raspravu o čitavom prostoru bivše tvornice tj. tome za Zagreb iznimno važnom prostoru kupljenom novcem građana i građanki Zagreba.
Vodotoranj Gredelj izgrađen je tridesetih godina dvadesetoga stoljeća (točna godina nije utvrđena), a zamijenio je onaj stariji koji je srušen.
Spomenički vrijedni objekti unutar kompleksa Gredelja izvorno su zaštićeni rješenjem Ministarstva kulture RH iz 2004. godine. Godine 2006. isto ministarstvo donosi odluku kojom se vodotoranj, uz niz drugih do tada zaštićenih objekata, svrstava u „građevni fond ambijentalnih vrijednosti“ čime mu je de facto skinuta zaštita tj. sada ima tek preporuku za očuvanje. Preporuka buduće investitore ni na koji način ne obvezuje na zaštitu objekta pa se on može i proizvoljno srušiti.
Paralelno s ovim natječajem biti će pokrenuta i inicijativa za formalnu i obvezujuću zaštitu vodotornja, odnosno zatražiti ćemo od Ministarstva kulture RH da se važeća odluka preispita te da se formalna zaštita vrati na sve one objekte unutar Gredelja koji je po kriterijima struke trebaju imati.
Ujedno, tijekom trajanja natječaja, pred gradskim vlastima Zagreba biti će pokrenuta građanska inicijativa koja za cilj ima ostvarivanje javnoga interesa kod buduće reurbanizacije predmetnog prostora.
Foto: Dario Krmpotic
UVJETI NATJEČAJA:
Pod umjetničkim intervencijama na vodotornju podrazumijevaju se svi oni radovi koji na neki način uključuju sam objekt tj. artikuliraju se neposredno na, oko ili unutar konstrukcije vodotornja.
Traže se rješenja privremenog karaktera.
U obzir će se uzimati isključivo radovi koji uzimaju u obzir faktor zaštite objekta, i to ne postojeći, nego onaj koji se sugerira i nastoji potaknuti. Dakle, traže se rješenja koja izvedbom ne bi oštećivala objekt za koji se traži spomenički status.
Na natječaju mogu sudjelovati svi zainteresirani.
Jedan autor/ica može predložiti maksimalno tri natječajna prijedloga.
Prijedlozi se upućuju u digitalnom obliku uz obavezno obrazloženje ne duže od dvije kartice teksta.
Prijava treba sadržavati i ime i prezime i kontakt autora/ice (mail i/ili broj telefona).
Prijave se šalju na adresu office at uiii.org s naznakom (subject): „ZA NATJEČAJ VODOTORANJ“.
Natječaj će se smatrati valjanim ukoliko pristigne minimalno osam prijedloga i to neovisno o broju autora/ica, a odluka žirija je konačna.
(NE) REALIZACIJA POBJEDNIČKOG RJEŠENJA:
Projekt 1POSTOZAUMJETNOST kao uglavnom volonterski projekt s malim proračunom, nije u mogućnosti financirati/producirati realizaciju prvonagrađenog natječajnog prijedloga.
Ističemo da se ovim natječajem traži tek prijedlog intervencije.
No, iako se projekt 1POSTOZAUMJETNOST ni na koji način ne obavezuje, mogućnost realizacije nagrađenog prijedloga u budućnosti ipak ostaje otvorenom.
NAGRADE:
Žiri će dodijeliti prvu, drugu i treću nagradu.
Prva nagrada je novčana i iznosi 500 kn.
Druga i treća nagrada nemaju novčani fond.
Fond nagrade formiran je sukladno financijskim mogućnostima projekta.
1. Nataša Bodrožić, kustosica, Slobodne veze – udruga za suvremene umjetničke prakse
2. ANA Elizabet, mag.art, vizualna umjetnica
3. Ante Tonči Vladislavić, red. prof., Akademija primjenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci
Svi članovi žirija djeluju kroz počasni rad tj. volonterski.
TRAJANJE NATJEČAJA:
Početak natječaja je 16. travnja 2012., a rok za predaju natječajnih radova je 3. lipnja 2012.
Radovi pristigli nakon isteka navedenog datuma neće se razmatrati.
Raspisivač natječaja obvezuje se donijeti konačnu odluku tijekom mjeseca lipnja 2012.
Po proglašenju pobjednika natječaja, dobitniku/ci će u razumnom roku biti isplaćena simbolična nagrada od 500 kuna.
Odluka će biti objavljena na blogu 1POSTOZAUMJETNOST.
Više o Gredelju potražite na poveznici:
————————————————————————————————
Intervju sa Sinšom Labrovićem (2011.) pronađite u rublici INTERVIEWS.
UMJETNO SVJETLO KAO ELEMENT GRADA
koja će se održati u četvrtak, 12. travnja 2012. s početkom u 19 sati u prostorima Zelene akcije, Frankopanska 1 (dvorište).
Gost tribine je autor studije rasvjete Zagreba i stručnjak za scenarije svjetla Josip Ušaj, a urednik i voditelj Saša Šimpraga.
U kontekstu javnih prostora pod svjetlima grada podrazumijevamo ne samo javnu rasvjetu, već i tzv. akcentnu rasvjetu kao njenu nadogradnju, a kojoj je cilj isticanje gradskih volumena.
Na tribini će biti riječi o rasvjeti objekata i cjelina, mostova, spomenika, uličnoj i blagdanskoj rasvjeti, utjecaju umjetnog svjetla na prirodu i ljude te općenito problematici umjetnog svjetla u javnom prostoru Zagreba.
Josip Ušaj:
Svjetlosna instalacija „Dišeš?“ i drugi primjeri svjetla kao medija u suvremenoj umjetnosti u javnom prostoru Zagreba:
Poglavlje posvećeno iluminaciji Zagreba pronađite u knjizi „Zagreb, javni prostor“:
http://zagrebjavniprostor.tumblr.com/
* U mjesecu ožujku 2012. blog 1POSTOZAUMJETNOST imao je 5789 klikova.
—————————————————————————————————–
Gradonačelniku Grada Siska
Gradskom vijeću Grada Siska
Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Siska
Zagreb, 9. travnja 2012.
Poštovani/a,
još 23. studenoga 2011. uputili smo Vam dopis inicijative za zaštitu skulptura nastalih u okviru Likovne kolonije Željezare Sisak postavljenim u javnim prostorima Siska, na koji do danas nismo dobili nikakav odgovor.
Budući da je zakonska obaveza na dopis u propisanome roku od tri mjeseca službeno odgovoriti, tražimo da se svi oni kojima je dopis upućen službeno očituju.
Svako daljnje ingoriranje dopisa i inicijative smatrat ćemo neprofesionalnim i sukladno tome poduzeti daljnje korake.
S poštovanjem,
Projekt aRs PUBLICae/1POSTOZAUMJETNOST
—————————————————————————————————-
Projekt 1POSTOZAUMJETNOST u suradnji sa Zelenom akcijom poziva Vas na tribinu
” KLUPA U GRADU”
koja će se održati u četvrtak, 22. ožujka 2012. s početkom u 20 sati u prostorima Zelene akcije, Frankopanska 1 (dvorište)
Gošća tribine je urbana antropologinja Sonja Leboš, a voditelj Saša Šimpraga
Tribina je organizirana povodom građanske inicijative za nove klupe za Gajevu ulicu, a vezana uz odnos prema problemu gradske komunalne opreme, donjogradske pješačke zone i općenito politika javnog prostora Zagreba.
Više o inicijativi za nove klupe i projektu 1POSTOZAUMJETNOST pronađite na ovom blogu (u nastavku).
————————————————————————————————–
VIŠE OD 5000 POSJETA blogu 1POSTOZAUMJETNOST
Posjećenost bloga 1POSTOZAUMJETNOST premašila je 5000 klikova u mjesecu veljači 2012 (ukupan broj je bio 5310). Mjesec prije bila je više od 4000 klikova.
Prosječna posjećenost tijekom 2011. godine bila je više od 2000 klikova mjesečno.
Pratite nas i dalje!
—————————————————————————————————–
Povratak skulpture Ivana Meštrovića “Nikola Tesla” u park Instituta Ruđer Bošković
Poziv na javnu tribinu (2012)
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH) upućuje poziv na javnu tribinu vezano uz inicijativu Instituta Ruđer Bošković za povratak skulpture Ivana Meštrovića “Nikola Tesla” u park Instituta Ruđer Bošković.
POZIV_NA_JAVNU_TRIBINU_TESLA_RUĐER]
—————————————————————————————-
ZAKLJUČENA PETICIJA ZA NOVE KLUPE U GAJEVOJ (2012.)
Peticija za postavljanje dvije nove klupe oko dva stabla neposredno sjeverno i južno od skulpture „Razlistana forma“ Vojina Bakića u pješačkoj zoni zagrebačke Gajeve ulice zaključena je na kraju mjeseca veljače 2012. godine.
Online peticija trajala je mjesec dana, a prikupljeno je 567 potpisa.
Riječ je o inicijativi koja podjednako za cilj ima brigu za suvremenu umjetnost u javnom prostoru, kulturnu baštinu, i javni prostor kao takav, a odražava konkretne potrebe grada.
S prvim danom mjeseca ožujka dopis s peticijom upućen je Vijeću gradske četvrti Donji grad, Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode i Uredu gradonačelnika.
Tekst dopisa možete vidjeti u rublici INITIATIVES i na linku s peticijom:
http://www.ipetitions.com/petition/zahtjev-za-postavljanje-dvije-nove-klupe-oko-dva/
U okviru projekta 1POSTOZAUMJETNOST pokrenute su i daljnje akcije vezane uz zahtjev za klupe i to na različitim mjestima po gradu.
Osim Gajeve ulice, naglasak će biti stavljen na Cvjetni trg, osobito na veliku klupu uz ogradu crkve koja je sada potpuno blokirana štekatom, i gornjogradske trgove od kojih nijedan nema nijednu klupu.
Pitanjem klupe, kao prvoklasne urbane teme, nastoji se potaknuti odgovorniji odnos prema problemu neprihvatljive komercijalizacije (donjogradske) pješačke zone, ali i javnom prostoru grada općenito.
Na podršci kod peticije zahvaljujemo se: Kontraakciji/Muzeju kvarta, blogu Nepoznati Zagreb, BLOK-u, Goethe Guerilli Zagreb, Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske i Institutu za suvremenu umjetnost SCCA Zagreb.
Srdačno se zahvaljujemo i svima onima koji su svojim potpisom pomogli inicijativu i na taj način iskazali brigu za javno dobro.
Proces lobiranja za dvije klupe za Gajevu se nastavlja o čemu ćemo izvještavati na ovom blogu.
KLUPA + KLUPA = GRAD
Kratki tekst o tome kako je „Razlistana forma“ spašena s otpada nađite u rublici TEXTS.
————————————————————————————————–
VIŠE O INICIJATIVI I PETICIJI ZA POSTAVLJANJE DVIJE NOVE KLUPE OKO DVA STABLA NEPOSREDNO SJEVERNO I JUŽNO OD SKULPTURE „RAZLISTANA FORMA“ VOJINA BAKIĆA U PJEŠAČKOJ ZONI ZAGREBAČKE GAJEVE ULICE PRONAĐITE U RUBLICI INITIATIVES (2012.)
http://www.ipetitions.com/petition/zahtjev-za-postavljanje-dvije-nove-klupe-oko-dva/
—————————————————————————————————————————————————————————————————————
MIŠLJENJE PROF. DR. SAME ŠTEFANCA, AUTORA MONOGRAFIJE O NIKOLI FIRENTINCU, O NOVOM KIPU NA CIMATORIJU U TROGIRU (2011.)
Teza Igora Fiskovića o izvornom smještaju Nikolinog kipa iz 1487.godine na stup ispred katedrale (PPUD 41, 2005/2007) je interesantna i donekle
moguća, međutim u samom članku nije dokazana: nema povijesnih izvora koji bi izravno dokazivali da je na groblju stajao upravo spomenuti
kip. Tako to ostaje hipoteza, i sa stručnog gledišta je vrlo sporno
postavljanje rekonstrukcije nečega što nije pouzdano dokazano na
tobožnje izvorno mjesto (prvobitna lokacija spomenika također nije
utvrđena).
Prostor između katedrale i Cipikove palače, nekada groblje, danas
nam se pokazuje kao jedan vrlo vrijedan diskretno barokiziran
srednjovjekovni ambijent, koji ima – upravo zbog diskretnosti baroknog
zahvata, koji se ograničuje na ogradu s piramidom na uglu – velike
kvalitete budući da vizualno ne kolidira ni s fasadom katedrale ni s
fasadom Cipikove palače te omogućava neometane poglede sa svih strana.
Unošenje relativno velike skulpture i masivnog stupa na ovaj mali
prostor i njegov smještaj u osovinu trga ispred glavnog ulaza u crkvu
je vrlo problematičan i više puto bilo je već naglašeno kako on
zaklanja Radovanov portal i Cipikovu palaču.
Mogu dodati i da smještaj stupa između prilaza trgu i glavnog ulaza u katedralu (koji je doduše rijetko otvoren) može smetati i nekim istaknutim crkvenim obredima kada se otvaraju glavna vrata i vrše procesije jer bi u
tom slučaju predstavljao čak i fizičku prepreku kretanju. Uz to
vrijedi spomenuti da postavljanje Spasitelja ispred crkve na način da
joj okreće leđa nije ni ikonografski opravdan, što također postavlja
pod upitnik tezu da je stajao na ovom mjestu: vjerojatnije se čini da
je u izvorima spomenuti stup stajao negdje sa strane ili čak uza samu
fasadu crkve a ne na sredini.
Ni rješenje koje vidimo danas nije uspješno budući da nema
podataka o stupu (znamo da je bio od mramora i da je u 17. stoljeću
razrezan kako bi njegovi dijelovi bili ugrađeni u oltar sv. Ivana) i
njegovim dimenzijama. Stiga je rekonstrukcija plod čiste fantazije
konzervatora i restauratora. Odljev kipa stoji na masivnom stupu s
kapitelom za kojeg nije jasno koji stil (ili razdoblje) oponaša, a
nije ni usklađen s bazom kipa. Nije isključeno da je i prvobitno stup
s kipom Krista bio neka improvizacija i dijelovi nisu bili usklađeni
(sličnih slučajeva ima nekoliko), ali ako nemamo podataka kakva je to
improvizacija bila, ne bi trebalo ići u rekonstrukciju s toliko
špekulacije (čak i kad se kod nekih restauratorskih zahvata nađu dobro
sačuvani dijelovi neke građevine iz starijeg razdoblja, ne ide se u
rekonstrukciju dok nije utvrđeno da rekonstrukcije neće nanijeti štete
kasnijim fazam na spomeniku).
Nikolin kip Kristova Uzašašća nije slaba skulptura kako tvrde neki
povjesničari umjetnosti: da danas ne djeluje uvjerljivo kriv je
način kako je prezentiran jer je bio predviđen za nišu (i to
trapezastu središnju nišu u Ursinijevoj kapeli), a ne za prazan
prostor, pa je i stoga njegovo postavljanje na stup (i kad se radi o
kopiji) problematično i zbog toga jer donosi posjetiocu pogrešan
utisak o sposobnostima ovoga vrsnog kipara.
Teško zamišljam koju će zanimljivu priču turistički vodiči
pričati gostima, kako se pretpostavlja. Možda priču o jednoj ne
najboljoj odluci trogirskih vlasti i konzervatora?
No što napraviti sada? Ništa nije još izgubljeno, dok stup ne postane u
očima stanovništva integralni dio trogirskog uličnog inventara i dok
njegovo postojanje ne bude postalo opravdanje za neke buduće zahvate
koji bi nanijeli štetu “dalmatinskoj Firenci” kako bi trebalo katkad
nazvati Trogir. Najbolje bi bilo da se na trgu uspostavi izvorno stanje, a stup s kopijom kipa preseli na pogodnije mjesto: moglo bi to biti (kao što su neki već predložili) gradsko groblje, gdje je kip u društvu drugih Nikolinih djela preživio dugo vrijeme, a može se tražiti i neko drugo mjesto – možda gradski park, možda drugdje…
prof.dr.sc Samo Štefanac, autor je monografije o Nikoli Firentincu
Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani
*
———————————————————————————————–
U JAVNOM PROSTORU ZAGREBA POSTAVLJENA SVJETLOSNA INSTALACIJA/NEONSKI NATPIS „DIŠEŠ?“ ANE ELIZABET
U sklopu projekta aRs PUBLICae/1POSTOZAUMJETNOST postavljena je svjetlosna instalacija/neonski natpis „Dišeš?“ na fasadi u Savskoj ulici u Zagrebu.
Autorica rada je ANA Elizabet, a lokaciju je odabrao Saša Šimpraga.
Rad je postavljen privremeno, na tri mjeseca, u razdoblju od 1.prosinca 2011. do 29. veljače 2012.
Detalje o radu, intervju s autoricom, izjavu organizacijskog tima, foto-dokumentaciju i kratki prikaz povijesti svjetlosnih suvremenoumjetničkih intervencija u javnom prostoru Zagreba potražite na linku:
——————————————————————————————————–
projekt aRs PUBLICae/1POSTOZAUMJETNOST/ u suradnji s Autonomnim kulturnim centrom Medika poziva vas na tribinu
SVJETLO KAO MEDIJ SUVREMENE UMJETNOSTI U JAVNOM PROSTORU ZAGREBA
subota, 26. studenoga u 18.00 sati
AKC Medika, Pierottijeva 1 (dvoriste, 1.kat)
—————————————————————————————————
Novi spomenik u središtu Trogira
NEPRIMJERENI SPOMENIK NA NEPRIMJERENOM MJESTU BEZ PRIMJERENE PROCEDURE
U petak 11. studenoga 2001. u Trogiru je svečano otkriven spomenik Kristova Uzašašća, postavljen u sklopu proslave Dana grada Trogira, blagdana sv. Ivana Trogirskog i 900. godišnjice njegove smrti.
Povodom novoga spomenika Kulturno vijeće grada Trogira, čiji je predsjednik prof. dr. Nikola Buble, a članovi prof. dr. Ivo Babić, prof. mr. Jerolim Ostojić, prof. Matko Mijić i prof. Dunja Babić, sazvalo je izvanrednu sjednicu na kojoj je zaključeno da taj spomenik nije primjeren malome trgu, odnosno cimatoriju sa zapadne strane katedrale.
Vijeće je također upozorilo na pogrešku u interpretaciji povijesnih izvora koja je korištena kao argumentacija za postavljanje.
Vijeće je pravovremeno predložilo da se nađe nova lokacija, a najprimjerenijom smatraju gradsko groblje, gdje je originalni spomenik stajao skoro stoljeće prije nego što je pohranjen u lapidariju Muzeja, nakon čega je odnesen na izložbu u crkvu sv. Ivana Krstitelja, odakle više nije vraćen u Muzej.
U obrazloženju koje je upućeno i Ministarstvu kulture, među ostalim se navodi da su članovi Vijeća, još dok su se obavljala arheološka iskapanja na cimatoriju, tražili od gradskih službenika da izvijeste Vijeće i građanstvo o tome što se zapravo namjerava napraviti na trgu gdje su radovi bili u tijeku, a dobili su odgovor da se radovi obavljaju bez zatražene suglasnosti Grada i da se spomenik namjerava tu privremeno postaviti. “Sada kad je posao završen, vidimo o čemu se radi (…)”.
Postavljanje likovno neprimjernoga spomenika na neprimjerenu lokaciju bez primjerene procedure očiti je primjer (predizborne) sprege Crkve i gradskih vlasti čijim je postupkom značajno degradirana povijesna i ambijentalna vrijednost trga, ali i povijesna jezgra grada Trogira koja uživa status UNESCO-ve kulturne baštine.
Linkovi na članke iz Slobodne Dalmacije o istoj temi:
*
JAVNO PRIOPĆENJE KULTURNOG VIJEĆA GRADA TROGIRA O POSTAVLJANJU SPOMENIKA PRED KATEDRALOM
U Slobodnoj Dalmaciji od 5. studenog u članku pod neobičnim naslovom Trogirski Krist stiže pred katedralu vidjeli smo prvi put na fotografiji spomenik koji je postavljen pred zapadnim pročeljem Trogirske katedrale, na malom trgu zvanom Cimatorij. Mi dolje potpisani članovi Kulturnog vijeća grada Trogira tražili smo višekratno od nadležnih općinskih službi da se Kulturno vijeće, ali i građani informiraju što se zapravo radi na Cimatoriju. Naime, kružili su glasovi da se tamo postavlja kip jer su se vršila iskapanja unutar ograđenog prostora u koji se nije moglo ni priviriti. Prema riječima općinskih službenika bilo nam je kazano da se ti radovi izvode bez pitanja suglasnosti nadležnih općinskih služba. Zadnja informacija koju nam je iznio nadležni općinski službenik bila je da je dobio od Konzervatorskog ureda u Trogiru telefonski odgovor kako se tek privremeno(?!) postavlja spomenik. Sada, međutim, konačno svojim očima možemo vidjeti o čemu se zapravo radi. Dužni smo s reagirati obzirom na naše članstvo u Vijeću.
Dakle, na Cimatoriju je postavljen na novom stupu i novom kapitelu betonski odljev kipa koji predstavlja Krista s dva mala anđela. Originalni kip po kojem je izrađena betonska kopija dugo je stajao na Trogirskom groblju van grada, potom pohranjen u Lapidariju Muzeja grada Trogira, odakle je,zajedno s drugim umjetninama odnesen na izložbu u crkvu sv. Ivana Krstitelja odakle više nikad nije vraćen u Muzej. Nije poznato gdje je taj kip izvorno stajao, no bio je dugo zabačen i zapušten kao i mnogi drugi crkveni spomenici. O autorstvu tog kipa iz druge polovine XV. stoljeća postoje različita mišljenja pa se pripisuje Nikoli Firentincu ili pak njegovoj radionici.
Kako smo informirani razlog postavljanja novog spomenika (novi stup, novi kapitel, nova baza i betonski odljev starog kipa) jest slobodna interpretacija jednog podatka kojeg donosi Ivan Lucić 1683. godine u svojoj knjizi Memorie istoriche di Tragurio ora deto Trav (Povijesna svjedočanstva o Trogiru). On među ostalim piše i o Cimatoriju ( naziv od talijanske riječi cimiterio– groblje ). Tamo je, kako navodi bilo 1308. godine uređeno novo groblje.
Na groblju se, piše Lucić, nalazio mramorni stup na kojem je stajao kip s prikazom Spasitelja (Salvatore). No, taj je stup uklonjen u njegovo doba, sredinom XVII. stoljeća za gradnju i ukrašavanje novog oltara- grobnice sv.Ivana Trogirskog, u kapeli, u katedrali, kad se s raznih mjesta pribavljahu komadi mramora,grobne ploče i stupovi. Nakon što je ovaj spomenik uklonjen na njegovo mjesto bio je sagrađen mali oltar.Od oltara nije ostalo traga, niti se zna gdje je stajao. Zbog korektnosti treba donijeti cijeli navod, zapravo tek jednu rečenicu u svezi gradnje novog oltara u kapeli sv. Ivana: Pregrada menze i njezina ploča s pregradom podnožja za svijećnjake bijaše jedan mramorni stup koji je stajao na novom crkvištu ispod Spasiteljeva kipa koji je tada bio uklonjen i ondje podignut oltar koji se još vidi.
Dakle, do početka XVII. stoljeća zaista je na Cimatoriju stajao jedan kip Spasitelja. No, iz oskudnih podataka koje donosi Lucić ne znamo točno gdje je kip stajao niti se može sa sigurnošću utvrditi da je to baš ovaj sačuvani kip Krista s anđelima čiji se betonski odljev postavlja. Nije poznata visina stupa ni oblik kapitela jedino prema vjerodostojnom Luciću zna se da je stup bio od mramora. Iz Lucićeva pisanja ne može se također zaključiti vrijeme kad je kip Spasitelja na stupu bio postavljen: da li je to bilo prvih godina XIV. stoljeća kad je groblje uređeno ili možda kasnije. Malo je zbunjujuće ako su kip i stup bili postavljeni u drugoj polovini XV. stoljeća u doba Nikole Firentinca da bi nakon manje od 150 godina kip bio uklonjen a mramorni stup uništen za nove potrebe.
Na Cimatoriju je upravo postavljen kameni a ne mramorni stup. Dimenzije tog novog stupa su sasvim proizvoljne. Izmišljena je njegova baza kao i kapitel u kvazi renesansnom stilu. Po svojim omjerima,velikom širinom a malom visinom, novopostavljeni stup veoma je nezgrapan.
Kip čiji je betonski odljev postavljen na stupu vjerojatno nije bio koncipiran za slobodno stajanje u prostoru. Naime, koncipiran je frontalno, za promatranje tek s jedne- prednje strane. Pozadina, leđa su sumarno izvedena tako da kip kao cjelina djeluje plošno. Iz toga se može zaključiti da je kip bio zamišljen tako da je morao stajati uza zid. Na to upućuju i rupe – utori na njegovim leđima u koje su bile umetnute željezne šipke koje su ga pridržavale uz zid. Baza kipa nije uobičajenog kružnog oblika u tlocrtu već je poput spljoštene elipse. To je također naznaka da kip izvorno nije stajao na kapitelu nekog stupa već uz neki zid. Tako na novom stupu s okruglim kapitelom stoji elipsoidna, spljoštena baza kipa, što je neuobičajeno. Kipovi se inače postavljaju na stupovima višekratno dužim od visine kipova. Postavljen stup je premalen za visinu kipa tako da nisu u adekvatnom omjeru.
Ovaj novi spomenik svojom masivnošću ne uklapa se u intimni prostor Cimatorija. Smanjio je ne samo vizualne već i stvarne, fizičke omjere i hijerarhije Cimatorija. Zaklonio je pogled na portal katedrale, na reljefe majstora Radovana kojima je okrenuo leđa. Zakrilio je također s druge strane i pogled na palaču Ćipiko. Postavljen je prednjom stranom blizu stepeništa Cimatorija tako ostavlja dojam kao da će pasti ili kao da se sprema sići na ulicu. Među burnim reakcijama građanstva čuje se kako se na Cimatoriju više neće moći održavati kulturne manifestacije.
Kako je kip koncipiran tako da se doživljava s njegove prednje strane tako, gledan s trga, sužava se u nečitku, usku siluetu. Inače, originalni kip po kojem je izrađen betonski odljev ne ubraja se među najuspjelija djela Nikole Firentinca ili pak njegove radionice. U stručnoj literaturi čak postoje mišljenja da se radilo o neuspjelom,odbačenom djelu, koje je izvorno trebalo stajati u kapeli sv.Ivana u katedrali.
Prije odluke o postavljanju ovog spomenika, po svojoj naravi ni starog ni novog, trebalo je održati javne rasprave na kojima se trebalo čuti mišljenje javnosti, ali i stručnjaka, pozvanih komisija iz zemlje, ali i svijeta. To nisu tek zahtjevi suvremenog civilnog društva. U srednjem vijeku tijekom stoljeća trogirska općina izabrala bi svog operarija – skrbnika, podložnom reizboru, koji je zajedno s drugim sugrađanima određivao i kontrolirao kako se troše sredstva za opremu i gradnju katedrale. Međutim pri izradi ovog novog betonsko – kamenog, u biti izmišljenog spomenika bila je ignorirana cjelokupna javnost. Očito, nemoćni smo svjedoci civilizacijske regresije.
Ovim putem iznosimo jedan prijedlog. Ako su kip (kopija, odljev) i novi stup zaista tek privremeno, pokusno postavljeni, kako je telefonski obavijestila nadležna osoba iz Konzervatorskog ureda, bilo bi dobro da se premjeste na Trogirsko groblje van grada, tamo gdje je originalni (kameni) kip stajao desetljećima. Stup i kopija- odljev kipa bili bi sasvim primjereni svojim dimenzijama i semantikom Trogirskom groblju.
Članovi Kulturnog vijeća grada Trogira:
1.prof. dr.Nikola Buble, Predsjednik Kulturnog vijeća, raniji dekan Umjetničke akademije u Splitu
2.prof.mr. Jerolim Ostojić, raniji gradonačelnik Trogira
3.prof. dr.Ivo Babić, raniji rektor Sveučilišta u Splitu
4.redovni prof. Matko Mijić, Umjetnička akademija u Splitu
5. prof. Dunja Babić, znanstveni novak
——————————————————————————————————————————-
ovih dana u Zagrebu…/ these days in Zagreb
October 2011
Attention! This is not a bulky waste. Do not touch/remove!
———————————————————————————————————————-
Projekt aRs PUBLICae/1POSTOZAUMJETNOST/ u suradnji sa Zelenom akcijom poziva Vas na tribinu
LIKOVNA KOLONIJA ŽELJEZARE SISAK
prezentacija i razgovor s umjetnikom Marijanom Crtalićem
Tribina će se održati u petak, 7. listopada 2011. u 20 sati u Zelenoj akciji (Frankopanska 1, dvorište)
Gost, Marijan Crtalić, multimedijalni je umjetnik i aktivist, nagrađivan za projekt „Nevidljivi Sisak – Fenomen Željezara“ i autor dokumentarnog filma „Industrijski raj“ koji će biti prikazan u sklopu tribine.
U okviru likovne kolonije koja se održavala u Sisku, na prostoru Željezare i okolnog naselja, postavljeno je tridesetak skulptura, neke i od strane eminentnih autora poput Ivana Kožarića i Dušana Džamonje. Danas je većina skulptura u lošem stanju, a neke su i nestale.
————————————————————
Nova knjiga
SAŠA ŠIMPRAGA: “ZAGREB, JAVNI PROSTOR”
Porfirogenet, Zagreb, 2011.
512 stranica
*
Knjiga Saše Šimprage “Zagreb, javni prostor” niz je urbanoloških studija o dijelovima grada Zagreba koji su zajednički svim građanima, dakle javnim prostorima – trgovima, ulicama, parkovima, kulturnim i drugim institucijama. Knjiga ujedno problematizira raznovrsne urbane elemente poput javne plastike, problem svjetla u javnom prostoru, imena ulica itd.
Autor donosi i prvi sustavni pregled odnosa Zagreba i njegove rijeke od najranijega vremena do 21. stoljeća.
Uz lucidnu analizu pojedinih javnih prostora, u rasponu od onih koji funkcioniraju uspješno do onih koji su devastirani katastrofalnim rješenjima, knjiga sadrži i kratku povijest svakog tog segmenta te niz potpuno nepoznatih činjenica o gradu Zagrebu.
Pogotovo su iscrpno zabilježene sve recentne intervencije u gradsko tkivo.
Za razliku od brojnih autora koji u pravilu gledaju retrospektivno, Saša Šimpraga se ne zadržava samo na kritici zatečenog stanja, već donosi i snopove ideja za konkretno poboljšanje grada. Po tome je ova knjiga jedinstvena.
Riječ je o najraznovrsnijim prijedlozima, primjerice za tjedni večernji sajam knjiga na plohi gradske tržnice Dolac, za lokaciju nove zgrade Gradske knjižnice, Antimuzeja, novog ZOO vrta ili trećeg zagrebačkog botaničkog vrta, za formiranje Studentskog trga između zgrada NSK i knjižnice Filozofskog fakulteta, za intervencije u devastirane trgove poput Kvaternikovog i Cvjetnog itd.
“Zagreb, javni prostor” knjiga je izrazito angažiranog naboja, a proizlazi iz autorovog aktivizma. Saša Šimpraga je poznat kao najagilniji inicijator za imenovanje mnogih zagrebačkih javnih površina. Uz niz raznovrsnih inicijativa kojima je zajednički nazivnik grad, posebno je aktivan u lobiranju za drvorede i parkove, a možda najšarmantniji segment te dionice aktivizma gerilsko je sađenje drveća po Zagrebu. Povremeno objavljuje članke o gradskim i drugim temama u Zarezu, Novostima te drugim novinama i portalima.
Knjiga “Zagreb, javni prostor” bogato je opremljena fotografijama i slikovnim materijalom.
Poglavlja: Trg za Kaptol • Zabranjeni i drugi gornjogradski trgovi • Abeceda anakronih kipova • Grad na rijeci i rijeka u gradu • O parkovima • Novi Zrinjevac na prostoru Gredelja • Plava potkova • Amputacija grada • Studentski trg • Potencijali arhitekture industrije • Izgubljeni trg • Muzej suvremene umjetnosti • Iluminacija grada • Ulice tuđih mrtvaca
http://zagrebjavniprostor.tumblr.com/
————————————————————————————————-
NOVA SKULPTURA HRVATSKE AUTORICE POSTAVLJENA U JAVNI PROSTOR U AUSTRIJI
U kolovozu 2011., ispred kolodvora Dürnstein, u istoimenom austrijskom gradu, trajno je postavljena skulptura hrvatske umjetnice ANE Elizabet.
ANA Elizabet diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Beču u klasi prof. Brune Gironcolija 1998. godine.
Više je puta nagrađivana za svoj rad (1. nagrada i realizacija natječaja Umjetnost u javnom prostoru, Donja Austrija – izvedena skulptura u Eisgarnu, Austrija, 2002.; nagrada majstorske klase, Akademie der Bildenden Künste, Beč, 1998.; realizacija rada u javnom prostoru u okviru simpozija Panta-Rei, rad u Strausbergu, Berlin, 1997.).
Autorica je u Zagrebu 2009. godine postavljene skulpture bez naslova ispred Dječjeg vrtića Medo Brundo u Dubravi i svjetlosnoga rada “Više svjetla” postavljenog u kafiću ITD-a Studentskog centra.
———————————————————
RES URBANAE
16-18.06. 2011.
Zagreb, Trg Otokara Keršovanija i Šrapčeva 12
Projekcije, prezentacije, razgovori
Projekt RES URBANAE dio je napora koji se ulažu u propitivanje koji i kakvi načini podrške djelovanju u javnom prostoru, koja i kakva umjetnost u javnom prostoru, te kakav urbani dizajn nam treba danas.
*
16.lipnja 2011
od 19 do 21
MO Dinko Šimunović, prostorije mjesne samouprave, Šrapčeva 12
prezentacija projekta RES URBANAE
od 21 do 22
Keršić (Trg Otokara Keršovanija)
projekcija filmova Željka Kipkea i arhivskih fotografija o ‘stupićima’ Bernarda Bernardija
18. lipnja 2011.
od 10 do 13
MO Dinko Šimunović, prostorije mjesne samouprave, Šrapčeva 12
Razgovori i intervjui s građanima
*
RES URBANAE se između ostalog bavi i mogućnostima koje u tom smislu pružaju platforme lokalnih samouprava. Nekoć, upravo zahvaljujući porezima te sredstvima koja su se putem njih generirala i bila usmjeravana na savezni, republički i lokalni nivo, mjesne samouprave, preko SIZova (Samupravnih interesnih zajednica), mogle su postati nositelji prijedloga za intervencije u javnom prostoru.
‘Na razini mjesnih zajednica osamdesetih godina mogle su se uspostaviti tzv. delegacije za kulturu, koje su se bavile istraživanjem i predlaganjem zadovoljenja ”kulturnih potreba” i ”kulturnih aktivnosti” u obuhvatima mjesnih zajednica. Javljaju se i formulacije kao ”socijalizacija prostora” te ”kultura prostora”’, piše Fedor Kritovac.
Na takav način je 1979/1980 nastala i urbana intervencija Bernarda Bernardija i Nenada Ilijića, koja sadrži osebujni mural kao i stilizirano dječje igralište ispred njega.
Danas su i mural i ‘stupići’ (upravo tako građani nazivaju ovaj primjer vrsnog urbanog dizajna) u vrlo lošem stanju, a i koriste se na način na koji to sutori možda i nisu zamislili.
Teme revitalizacije ove urbane intervencije (zaštićeno kulturno dobro), kao i teme održavanja djelomično zaštićenog objekta DVDa Maksimir u Fijanovoj, prijedlozi za dizajn i revitalizaciju urbane opreme na području gradske četvrti Maksimir, prikupljanje memorije kvarta na dnevnom su redu događanja 16. i 18. lipnja u prostorima Mjesnog odbora Dinko Šimunović, Šrapčeva 12, te na Trgu Otokara Keršovanija.
Sudjeluju: Dafne Berc (dia), Mia Bogovac, Kristina Volf, Maša Milovac, Dora Durkešac (dizajnerice), Bojan Mucko i Sonja Leboš (kulturni antropolozi), Marica Vidušić (predsjednica MO ‘Dinko Šimunović’), Dino Igrec (povjesničar umjetnosti), Ranka Franz-Štern (novinarka lista Maksimir, moj kvart), Gordana Brus (urednica lista Maksimir, moj kvart), studenti Akademije likovnih umjetnosti
*
RES URBANAE je projekt Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) u suradnji sa Zakladom Heinrich Boell.
Podrška: Zaklada Heinrich Boell
Projekcije filmova i arhivskih fotografija dio su projekta aRs PUBLICae u suradnji s: Hrvatski filmski savez, Hrvatski muzej arhitekture
Podrška: Ministarstvo kulture RH
————————————————————————————————–
Projekt aRs PUBLICae u suradnji sa Zelenom akcijom
poziva Vas na predavanje
POLITIČNOST SPOMENIKA I KULTURA SJEĆANJA NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJE
koje će se održati u petak 20. svibnja u 20 sati u Zelenoj akciji (Frankopanska 1, dvorište, prizemlje).
Predavanje će održati dr. sc. Vjeran Pavlaković, predavač kolegija Kultura sjećanja pri Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Predavanje o spomenicima u kontekstu njihovog političkog značenja i društvene uloge biti će iz kulturološke, a ne likovne perspektive.
*
jugoslavenska spomenička plastika/ fotogalerija:
http://www.e-novine.com/index.php?news=47042
Tekst Vjerana Pavlakovica na engleskom jeziku pod naslovom ” Croatia’s (New) Commemorative Culture and Politics of the Past”, pronadjite u rubrici TEXTS na ovom blogu.
————————————————————————————————-
Anonymous action/ Anonimna akcija (2011)
Sofia, Bulgaria
Natpis: U korak s vremenom
Inscription reads: Keeping up with the times
———————————————————–
SEKCIJA “PRIJEDLOG” I ALEJA SKULPTURA NA SAVSKOM NASIPU
Zagreb, 6. travnja u Zelenoj akciji / Frankopanska 1
*
Zelena akcija u suradnji s projektom aRs PUBLICae poziva Vas na tribinu o Aleji skulptura na savskom nasipu koja će se održati u srijedu 6. travnja u 20 sati u Zelenoj akciji (Frankopanska 1, dvorište, prizemlje).
O Aleji skulptura govoriti će Ljudevit – Lujo Tropan, član Poticajnog odbora Aleje, a kratki povijesni pregled sekcije „Prijedlog“ Zagrebačkog salona dat će Lidija Butković s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Aleja skulptura pokrenuta je na inicijativu Ratka Petrića u okviru sekcije „Prijedlog“ Zagrebačkog salona. Prva od niz skulptura realizirana je 1990. godine.
Sekcija „Prijedlog“ Zagrebačkog salona bio je fenomen naše poslijeratne umjetničke i izlagačke prakse i generator brojnih trajno postavljenih umjetničkih djela u urbanom tkivu Zagreba.
—————————————————————————————————–
OBJAVLJEN TEMAT “UMJETNOST U JAVNOM PROSTORU” U ZAREZU
U časopisu Zarez od 28. listopada 2010. objavljen je temat
„Umjetnost u javnom prostoru“ nastao u okviru projekta
aRs PUBLICae/ 1POSTOZAUMJETNOST.
————————————————————————————————-
Art in Public Space: practices, legislation, perspectives
Zagreb Architects’ Society
June 30, 2010
Participants: Katrina Petter (Public Art Lower Austria), Slavica Radišić (independent expert), Frano Dulibić (University of Zagreb, Faculty of Philosophy)
Initiative: AIIR, Loose Associations, ANA Elizabet
**
aRs PUBLICae is a long-term project, initiated by the Association for Interdisciplinary and Intercultural Research (AIIR) and more local and international partners aiming at structuring possibilities of regional development of art in public space through outlining purposeful set of tools and policies which regulate this important area. aRs PUBLICae comprises more working formats: presentations, panel discussions, artistic interventions, investigations in existing models and legislative frames, as well controversial issues which rise out of all subjects connected to public space.
After successful launching presentation of the Public Art Lower Austria project by dr. Katharine Blaas, aRs PUBLICae is continuing on June 30, 2010. The topic of the day in the Zagreb Architects’ Society remains the same, but the audience is having possibility to hear more details from other experts. Katrina Petter is talking about reasons and way of supporting art in public space in Austria and other EU countries, while Slavica Radišić is presenting case-studies from the US, France and the UK. The emphasis is being put on one of the oldest legal and financial tools of culture policies dedicated to the support of art in public space, which is ’1% for art’ principle. Basically speaking, it is the legal frame which enables that 1% of the certain sum (in the city of NY that is eg 1% of the first 20 000 000 dollars) is being re-directed towards the production of art in public space.
These presentations, with the response by Frano Dulibić and the moderation by Sonja Leboš and Nataša Bodrozic, is being followed by panel discussion. The goal is to incite the platform for a wider circle of architects, artists, cultural practitioners and theoreticians, designers, art historians, critics and theoreticians, as well anthropologists and administrators.
Support: Croatian Ministry of Culture
1postozaumjetnost 
Komentiraj